Svijet - Carsko nasljeđe

Ažurirano:

Japanska princeza Aiko sve popularnija, ali joj zakon ne dopušta nasljeđivanje prijestolja

Japanska princeza Aiko sve popularnija, ali joj zakon ne dopušta nasljeđivanje prijestolja
Foto: Arhiv

Japanska princeza Aiko, koja ima 24 godine, postala je jedna od najpopularnijih članica carske porodice, ali prema važećim propisima nema pravo naslijediti prijestolje. Dok se broj članova carske porodice smanjuje, u Japanu se sve intenzivnije raspravlja o pravilima nasljeđivanja i mogućnosti da žene jednog dana postanu carice.

Interes javnosti dodatno je porastao zbog sve češćih pojavljivanja princeze Aiko u javnosti. Kao jedino dijete cara Naruhita i carice Masako, privukla je pažnju svojim nastupima, zbog čega se ponovo otvara pitanje opravdanosti zakona koji ženama onemogućava dolazak na takozvano Prijestolje krizantema, piše The Guardian.

Zakon star gotovo 140 godina

Japanski propisi o nasljeđivanju, koji ženama ne dopuštaju da postanu vladarice, u sve su većem raskoraku s raspoloženjem javnosti. Većina građana podržava promjenu pravila koja bi omogućila da i žena naslijedi prijestolje, što bi moglo ublažiti dugoročnu krizu nasljeđivanja.

Carska porodica suočava se sa sličnim demografskim izazovima kao i ostatak Japana. Prije tri decenije imala je 30 članova, dok ih danas ima 16, među kojima je svega pet muškaraca.

Anketa koju je u aprilu proveo list Mainichi Shimbun pokazala je da 72 posto ispitanika podržava mogućnost da žena postane carica, dok se 10 posto tome protivi.

Samo tri muškarca u nasljednom redu

Sve izraženiji nedostatak potencijalnih nasljednika pojačava pritisak na vlasti da razmotre izmjene propisa koji nasljeđivanje ograničavaju na mušku liniju. Riječ je o pravilima čiji korijeni sežu do zakonskih rješenja iz 1889. godine, a koja su i danas osnova rasprave o budućnosti japanske monarhije.

Trenutno su u nasljednom redu samo tri muškarca: mlađi brat cara Naruhita, prijestolonasljednik Akishino, njegov sin princ Hisahito i carev devedesetogodišnji stric, princ Hitachi.

Dvadesetogodišnji princ Hisahito prvi je muškarac rođen u carskoj porodici u posljednje četiri decenije. Ako u budućnosti ne dobije sina, naredna generacija mogla bi se suočiti s nedostatkom muških nasljednika.

Vlada zadržava nasljeđivanje po muškoj liniji

Mogućnost uvođenja ravnopravnosti spolova u nasljedni red razmatrana je i tokom ranijih japanskih vlada. Međutim, protivljenje konzervativnih krugova, kao i rođenje princa Hisahita 2006. godine, zaustavili su tadašnje rasprave o promjeni sistema.

Vlada premijerke Sanae Takaichi dodatno je podstakla nezadovoljstvo dijela javnosti nakon što je s političkim saveznicima usvojila izmjene kojima se zadržava nasljeđivanje isključivo po muškoj liniji.

Nove odredbe, koje bi trebale stupiti na snagu krajem mjeseca, omogućit će ženama iz carske porodice da zadrže svoj status i nakon udaje za muškarca koji nije član carske porodice.

Planirane su i mjere koje bi omogućile povratak muških potomaka iz 11 sporednih porodičnih grana, koje su iz carske porodice isključene nakon Drugog svjetskog rata.

U praksi bi to moglo značiti da se daleki muški rođak, pod određenim uslovima, ponovo uključi u carsku porodicu. Ako bi se potom oženio i dobio sina, taj dječak mogao bi ući u nasljedni red.

UN pozvao Japan na promjenu pravila

Pitanje nasljeđivanja japanskog prijestolja privuklo je i međunarodnu pažnju. Odbor Ujedinjenih nacija za prava žena 2024. godine pozvao je Japan da izmijeni propise kako bi se ženama omogućilo da postanu carice.

Japanske vlasti odbacile su tu intervenciju, ocijenivši je „neprikladnom“ i poručivši da je nasljeđivanje prijestolja pitanje „temeljnog nacionalnog identiteta“.

Premijerka Sanae Takaichi zastupa tradicionalni pristup prema kojem se carska loza mora nastaviti po muškoj liniji. Tokom rasprave u parlamentu istakla je:

„Temelj careva autoriteta i legitimiteta povijesna je činjenica da se carska loza održala kroz mušku liniju tijekom 126 generacija“.

Takaichi je također poručila da je svrha predloženih izmjena ublažavanje problema nedostatka nasljednika, a ne otvaranje mogućnosti da žene dođu na prijestolje.

Popularnost princeze Aiko pojačava raspravu

Profesor Makoto Okawa sa Univerziteta Chuo, stručnjak za japansku carsku porodicu, smatra da nedavno usvojene izmjene prvenstveno služe očuvanju nasljeđivanja po muškoj liniji.

Ipak, upozorava da bi rastuća popularnost princeze Aiko mogla dodatno pojačati javnu raspravu i pritisak na vlasti.

Prema njegovim riječima, sve je izraženije nezadovoljstvo zbog činjenice da se jednoj osobi uskraćuje mogućnost nasljeđivanja prijestolja isključivo zbog spola.

„Mnogi su Japanci gledali princezu Aiko kako odrasta. Njezina pribranost, dostojanstvo i gracioznost na nedavnim susretima pridonijeli su snažnoj podršci koju uživa. Vide je kao osobu koja utjelovljuje viziju cara Naruhita o vladaru kao simbolu nacije koji ostaje blizak narodu“, objašnjava Okawa.

Podršku princezi iskazuju i njeni obožavatelji na društvenim mrežama. Jin, koja vodi Instagram profil posvećen Aiko, smatra da vlasti nisu uzele u obzir stavove većine građana te vjeruje da princeza ispunjava sve uslove da jednog dana naslijedi oca.

„Ona je jedini izravni carev potomak, a njezin karakter i dostojanstvo su na najvišoj razini. Aiko je očito dostojna biti simbol Japana.“

Japan je kroz historiju imao osam carica

Aiko ne bi bila prva žena koja je vladala Japanom. U historiji zemlje zabilježeno je osam carica, iako je njihova vladavina uglavnom bila privremena, do pojave odgovarajućeg muškog nasljednika.

Posljednja među njima bila je carica Go-Sakuramachi, koja je vladala od 1762. do 1770. godine.

Iako članovi carske porodice nemaju mogućnost javnog komentarisanja političkih pitanja, njihove izjave povremeno se tumače kao suptilne poruke o aktuelnim raspravama.

Car Naruhito je u junu, osvrćući se na parlamentarnu raspravu o budućnosti carske porodice, izjavio:

„Nadam se da će rasprave o osiguravanju dovoljnog broja članova carske obitelji naići na razumijevanje naroda“.

Njegov mlađi brat, prijestolonasljednik Akishino, iznio je nešto direktniji stav o odnosu carske porodice i društvenih promjena.

„Važno je da društvo napreduje. Vjerujem da je dužnost carske obitelji djelovati u skladu sa zahtjevima društva. Mislim da nema razlike između žena i muškaraca.“

Rasprava o budućnosti japanskog prijestolja tako ostaje otvorena. S jedne strane su tradicionalna pravila koja prednost daju muškim nasljednicima, a s druge sve izraženija podrška javnosti promjenama koje bi ženama omogućile ravnopravno učešće u nasljeđivanju carske titule.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo