VIDEO - Dr. Baljić: Komplikacija leptospiroze koja može biti smrtonosna

Epidemija leptospiroze u Sarajevu iznenadila je i stručnjake, s obzirom na to da se ova zoonoza obično ne vezuje za urbana područja.

Kako prepoznati prve simptome, koje grupe su najugroženije i zašto su infekcije poput bruceloze i mišje groznice sve prisutnije, za Čuvajzdravlje.ba objašnjava prim. prof. dr. Rusmir Baljić, specijalista infektologije i subspecijalista gastroenterohepatologije, jedan od vodećih autoriteta u oblasti zaraznih bolesti u BiH.

U ovom razgovoru, dr. Baljić razlaže kompleksne medicinske fenomene jasnim jezikom, odgovara na pitanja o rizičnim kontaktima, širenju infekcija i preventivnim mjerama, te naglašava važnost pravovremene dijagnostike i povjerenja u struku.

Na koji način leptospira ulazi u organizam i koji organi su najpodložniji oštećenju tokom infekcije?

"Leptospira najčešće ulazi preko malih povreda kože, u najvećem broju slučajeva. Naravno, može ući i na druge načine, ali ono što u praksi nalazimo je, uglavnom, taj način. Može ući i preko sluzokože, kontaminiranim rukama. Ruke su, kako kažemo u infektologiji, najinteresantnije, s najvećim brojem infekcija koje se na taj način prenose.

Ono što je bitno znati jeste izbjegavati područja koja se potencijalno smatraju kontaminiranim od strane, recimo, izlučevina glodara – miševa, pacova, ukoliko postoje, pogotovo kod malih mikrotrauma ili većih trauma kože."

Koji su rani i najčešći simptomi leptospiroze te kako se klinički razlikuje od drugih virusnih oboljenja?

"Leptospira, u suštini, nema nikakve specifičnosti u prvim, početnim fazama. U tom prvom stadiju, gotovo svi pacijenti koji se nama javljaju dolaze febrilni, dolaze s povišenom temperaturom, s osjećajem opće slabosti, malaksalosti. Naravno, u zavisnosti od težine kliničke slike, neki mogu doći i s drugim poremećajima.

Ukoliko govorimo o teškim formama, onda su postojani poremećaji mokrenja, potom hemoragije na koži, ali, u ovoj posljednjoj, odnosno jednoj od rijetkih urbanih epidemija koju smo imali u Kantonu Sarajevo, dolazili su nam ljudi prvenstveno febrilni - s visokom temperaturom. U prvim danima ih nije bilo moguće diferencirati od nekih drugih bolesti."

Koje su grupe stanovništva posebno ugrožene?

"Ovdje nema strogo definisanih pravila. Kada je riječ o gripi, najčešćoj bolesti u našoj svakodnevnici, svake godine se javljaju pacijenti u različitim intenzitetima, pri čemu određene grupe stanovništva imaju povećan rizik od teže kliničke slike. Presudno je koja vrsta leptospire izaziva infekciju i ugrožava organizam. Mi smo ovaj put, na svu sreću, imali srednje teške kliničke forme.

Nismo imali nijednu tešku kliničku formu bolesti. Možemo reći da smo dobro prošli s ovom epidemijom. Svi pacijenti koji su oboljeli od leptospire na kraju su bivali izliječeni i otpušteni kući. Uglavnom dobro oporavljeni. Ne možemo sad reći baš da su potpuno izliječeni, jer ipak oporavak ide postepeno.

Ponekad zna trajati i nešto duže, ali evo niko od njih nije razvio Weilovu bolest i niko od njih nije zahtijevao hemodijalizu ili neke druge teže medicinske intervencije koje znaju pratiti ovu bolest."

Koje su dugoročne posljedice?

"U ovoj kliničkoj formi ne bi trebalo biti nikakvih dugoročnih posljedica, pošto je, uglavnom, pogođena u ovom slučaju bila jetra.

Jetrene transaminaze su bile kod gotovo svih pacijenata povišene. Međutim, s adekvatnom terapijom, koja uključuje i vrstu ishrane, ali i potpornu, suportivnu terapiju, uglavnom smo dolazili do snižavanja vrijednosti transaminaza - oporavka jetrene funkcije."

Na koji način se prenosi? Bazeni opasnost?

"Ključna stvar u svemu ovome je da se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. I to je prva stvar. Poslije toga već možemo diskutovati kada, gdje, kako, koliko i na koji način se zaštititi. Da je bilo interhumanog - prenosa između ljudi, imali bismo ogroman broj pacijenata, ali ovako, ako imate situaciju da je neko u porodici bolestan, ne znači da će iko drugi oboljeti.

Prljava voda, barska voda, jeste mjesto gdje se najviše širi, ali ne možemo govoriti da se to širi u nekim bazenima, u Olimpijskom bazenu ili nekom drugom u Kantonu Sarajevo, jer tu je voda pod kontrolom, voda se hloriše."

A druge životinje – postoji li mogućnost da su iste prenosnici?

"Kroz literaturu i kroz iskustvo moguće su i druge. Psi. Veliki broj stanovništva ima te kućne ljubimce i oni mogu biti prenosnici, ali, generalno se smatra da su u pitanju glodari. Zato je jako bitno biti pripravan.

U periodima kada su se ranije čistili podrumi, leptospira je uvijek bilo. Svake godine imamo po nekoliko slučajeva."

Povreda je okidač?

"Svaka povreda kože predstavlja ulazno mjesto bilo kakve infekcije. Ne mora to biti leptospira. Veliki broj našeg stanovništva, pogotovo djece, je kolonizirano različitim organizmima koji potencijalno mogu izazvati infekcije. Stafilokok se često nalazi na koži."

Kada potražiti medicinsku pomoć?

"Veliki broj naših pacijenata koji su dolazili uglavnom su pokušavali u kućnim uslovima da se riješe simptoma. Temperatura je ta koja dekomodira pacijenta. Ona najviše smeta, pa se onda pokušava različitim pripravcima, tipa antipiretici, Brufen, Voltaren, Paracetamol... I tek kada vide da ne ide, da ne daje rezultate, oni se javljaju. Nisu zakasnili. Nije ovo bolest kod koje se morate javiti doktoru istog momenta."

Je li smrtonosna?

"U određenim slučajevima jeste."

U kojim?

"Postoji vrsta, odnosno forma, koja se zove Weilova bolest, koja napada, pored pomenute jetre i bubrege. Imali smo nekoliko smrtnih slučajeva, ali nismo imali u ovoj epidemiji nijednog i nadam se da će tako i ostati u narednom periodu."

Koje preventivne mjere preporučujete u ovom slučaju?

"Pranje ruku, tuširanje, kupanje, ništa posebno, jer ako su bili u prilici da dohvate neke kontaminirane predmete ili površine – na primjer, u onom periodu kada se to pojavilo u Sarajevu, imali smo jedan, pa neobičan, period kiša – ovo je period kiša, odnosno stvaranja onih barskih, malih lokvica, stajaćih voda, koje su idealne za širenje leptospire.

Ništa drugo – ne postoje tu neke posebne preporuke kao, recimo, za COVID-19, kada smo, ako se sjećate, imali maske, pa jedne, pa druge, pa nemojte dirati ovo... Uglavnom, na kraju se zaključilo da ništa od toga nije pomagalo, nažalost.

Mi smo dezinficirali šteke, tipke na liftovima, pa se na kraju došlo do zaključka da to nije uticalo na širenje."

Insekti – da li oni mogu biti prenosnici?

"Leptospire ne – osim, pazite, to je sad hipotetski, a u tom slučaju je sve moguće, da se razumijemo. Vi morate puno tih uslova zadovoljiti da bi jedan insekt prilikom uboda ubacio nešto kontaminirano sa kože, sa površine, pod kožu. Kažem – hipotetski, jer je danas vjerovatno sve moguće, ali generalno to nije prenos.

Insekti mogu raditi druge stvari. Pogotovo, sada, sezona je krpelja, borelije, ima tu puno opasnosti druge vrste. Leptospira ipak nije trenutno najgora stvar koja nam se može desiti."

Može li ponovo izbiti neka šira epidemija?

"Ne bi trebalo o tome razmišljati u tom pravcu. Imam osjećaj da je to nekako bilo previše medijski eksploatisano, a da se možda iz početka nije dala riječ struci da malo pojasni, da smiri stanovništvo. Znamo šta je dovelo do toga – naravno, širenje glodara, znate šta pogoduje, na koji način se uništavaju...

Sve je to jasno, ali medicina bi trebala dati zadnju riječ po pitanju prenosa i liječenja, i neke šire mogućnosti epidemije. Mi smo taj vrhunac imali sredinom maja, otprilike, kad gledamo broj pacijenata koji su se javili na našu kliniku. Sad je to danima nula."

Koje su vrste testova?

"Testovi postoje, ali nisu rutinski – ne možete ih kupiti u apoteci. Opet se vraćam na taj famozni COVID-19, kada smo svi kupovali one brze testove pa imate rezultat za nekoliko minuta. Testovi se rade u mikrobiološkim laboratorijama. Klinički centar ima testove, ima više vrsta testova, jer imate situacije u kojima neki testovi nisu baš toliko pouzdani, pa se ide na viši nivo, da bi se potvrdilo ili isključilo.

U prošloj sedmici, nijedan test koji smo radili nije bio pozitivan. Radili smo ih rutinski, iako se to ne praktikuje, ali smo jednostavno željeli da vidimo da li osobe koje nam se šalju iz domova zdravlja pod sumnjom na leptospiru, to zaista i imaju."

Bruceloza – kolika je opasnost od širenja infekcije na ljude? Koje su to ključne tačke prenosa?

"Specifična je bolest. Isto tako literaturno je opisan prenos između ljudi, ali literaturno. Vjerujte, u praksi se to ne dešava. Treba imati specifičan kontakt sa stokom. Isto tako, konzumirati kontaminiranu, zaraženu hranu – najčešće nepasterizirano mlijeko.

Svega je nekoliko slučajeva je zabilježeno. Mi smo imali jako veliki broj slučajeva, mislim da je to bilo sredinom 2000-ih, ogroman broj pacijenata iz Srednjobosanskog kantona. Svi su oni bili stočari, profesionalno vezani za ta zanimanja. Čitave porodice su bile hospitalizirane, liječene i što je jako bitno za reći izliječene."

Simptomi?

"Visoka temperatura, opšta slabost, malaksalost. Međutim, već nakon nekoliko dana dolazi do diferencijacije simptoma. Bruceloza daje takvu kliničku sliku da je najčešće prisutna povišena temperatura tokom noći, uz obilno znojenje. Naši pacijenti su navodili da su se znali nekoliko puta preznojavati tokom noći. Zatim polako kreću drugi simptomi, uglavnom sa strane zglobova."

Koliko je opasno konzumirati nepasterizirano mlijeko?

"Jeste opasno. Ako je ikako moguće, trebalo bi to izbjegavati. Mi u Bosni i Hercegovini imamo običaj da kupujemo mliječne proizvode od, kako kažemo, 'provjerenih proizvođača'. Međutim, šta znači provjeren? Provjeren znači da je njegova stoka pod veterinarskim nadzorom. To je provjereno. I toga bismo se trebali držati."

Mišija groznica – koji faktori doprinose njenom povratku?

"Imali smo u nekoliko navrata povećan broj slučajeva tokom godine. Jedna od većih epidemija – ako je mogu tako nazvati, možda bolje reći veći broj pacijenata, bila je u proljeće 2021. godine. Ostale su već opisivane – od one famozne mišije groznice u Fojnici. Uvijek je nekako tu fokus. Pa onda smo imali, krajem rata 1995., Treskavicu. Literaturno su opisivana područja sjeverozapadne Bosne. Ne možemo sada reći da možemo očekivati neki veliki porast.

U jesen, kada imate veliki broj šumskih plodova, fini su, lijepi su, ali stoje na zemlji, gdje su vjerovatno prošli neki od ovih glodara i kontaminirali ih urinom. Ako se to ne obradi kako treba, naravno da se može unijeti infekcija. S druge strane, kao i kod leptospiroze, bolest se može prenijeti i aerosolom, prilikom čišćenja podrumskih prostorija. Može se inhalirati.

Ako je podrum prašnjav, a štakori su tu ostavili izlučevine – to se osuši, rasprši, udiše... I ako virus uđe, može doći do obolijevanja. Ovdje klinička slika može biti teža. Odnosno – da, može biti i teža nego kod leptospiroze."

Koje su specifičnosti infekcije virusima Dobrava i Puumala, koje se javljaju kod nas i po čemu se razlikuju kliničke slike?

"Puumala virus obično uzrokuje blažu kliničku sliku, dok Dobrava izaziva nešto teže oblike bolesti. U težim slučajevima dolazi do naglog pada trombocita, krvarenja i bubrežne insuficijencije, što ponekad zahtijeva hemodijalizu. Bilo je i smrtnih slučajeva.

Problem nastaje kada pacijenti pokušaju sve liječiti kod kuće, pa se kasno jave."

Simptomi koji mogu ukazivati na ovu infekciju?

"Najčešći početni simptom je visoka temperatura. Nepovoljan prognostički znak su krvarenja iz različitih organskih sistema, snižen krvni pritisak i smanjeno mokrenje.

U slučaju pojave više pacijenata s istog područja, obično nije potrebno dodatno testiranje, dovoljno je kliničko prepoznavanje bolesti. U posljednjoj epidemiji imali smo oko 28 slučajeva, svi s jasnom epidemiološkom povezanošću."

Koje infektivne bolesti u Bosni i Hercegovini trenutno predstavljaju latentnu prijetnju javnom zdravlju?

"HIV i hepatitis C su i dalje prisutni, iako se o njima malo govori. Glavni problem je zakašnjela dijagnostika, jer mnogi nisu svjesni rizika niti se testiraju. Imamo brze, anonimne i besplatne testove u više gradova (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka). HIV se drži pod kontrolom doživotnom terapijom, a hepatitis C se danas efikasno liječi.

Raste broj slučajeva ugriza krpelja. Važno je što prije ukloniti krpelja i procijeniti koliko je dugo bio prisutan. Postoji i profilaksa koju je najbolje dati u ranoj fazi. Ako se bolest razvije, dolazi do ozbiljnih komplikacija poput neuroborelioze, koja se teško razlikuje od multiple skleroze. Q-groznica je još jedna zoonoza prisutna kod nas, često kod osoba koje rade sa stokom.

Poseban problem su morbili. Više puta smo imali epidemije zbog niskog procenta vakcinacije. Iako bolest često prođe bez komplikacija, postoji rizik od teške i smrtonosne komplikacije koja se može javiti godinama kasnije — subakutni sklerozirajući panencefalitis. Zato je vakcinacija ključna."

Koji aspekti javnog zdravlja trenutno zahtijevaju najveću pažnju s obzirom na epidemiološku situaciju?

"Svako godišnje doba nosi određene infektivne rizike: gripu i COVID-19 u zimskim mjesecima, bolesti prenesene putem hrane ljeti, trovanja gljivama u jesen. Bolesti poput HIV-a i hepatitisa prisutne su tokom cijele godine. Broj otkrivenih slučajeva ne odražava stvarni broj zaraženih, jer se mnogi ne testiraju.

Bez panike. Pratite savjete struke. Leptospiroza je pokazala da i bez velikog broja slučajeva i bez smrtnih ishoda, javnost može biti uznemirena. Ako postoji rizik, medicinska struka će to reći.

Tražite informacije isključivo od stručnih izvora – domova zdravlja i infektoloških službi. Uvijek smo dostupni za pitanja i savjete. Ako vjerujete pilotu kad uđete u avion, vjerujte i ljekaru kad je riječ o zdravlju", poručio je, između ostalog, dr. Baljić u razgovoru za čuvajzdravlje.ba.

(Vijesti.ba)