Azem Vlasi, jedan od najpoznatijih kosovskih političara i advokata, u ekskluzivnom razgovoru za Vijesti.ba istakao je da "Srbija i dalje ima pretenzije na teritorije susjednih zemalja".
Iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje trenutno boravi, naglasio je da zbog toga zemlje regije moraju sarađivati u "odbrani od srpskog sveta", ali i utjecaja Rusije koja želi destabilizirati situaciju na Zapadnom Balkanu. Smatra i da Milorad Dodik nije rekao posljednju riječ u politici, te da vodi rat "mirnim putem" protiv Bosne i Hercegovine.
Upozorio je i na vojne parade u Beogradu i Zagrebu, ali i "rovitu i nestabilnu" sigurnosnu i političku situaciju na našim prostorima...
Šta je Srbija htjela poručiti susjedima vojnom paradom prošlog vikenda u Beogradu?
VLASI: Aleksandar Vučić (predsjednik Srbije, op.a.) zna da Srbija nije ni od koga ugrožena, jer je osim Bosne, okružena članicama NATO. I na Kosovu je NATO, a Kosovo nema namjeru da napadne Srbiju. Kao ni Bosna. Vojnom paradom je htio samo pokazati da je Srbija najmoćnija, pa time i najvažnija u regiji.
Bio je to jedini motiv?
VLASI: Malo uinat i zbog one vojne parade u Zagrebu koju smo nedavno vidjeli. Drugo, htio je nezadovoljnim Srbima, koji se mjesecima bune protiv njegovog režima, pokazati da je vojska, kao i policija na njegovoj strani. Dakle, poluge sile i moći su u njegovim rukama. A, ko ima poluge moći, vjeruje, može i nezadovoljnim narodom vladati.
Kakva je sigurnosna i politička situaciju u zemljama regije?
VLASI: Sigurnosna situacija u zemljama naše regije je rovita, nestabilna i bremenita opasnostima. Takvom je čini prije svega "srpski svet" koji nije odustao od toga da Srbija bude veća nego što jeste, dakle da bude država svih Srba gdje god da žive. Kao što znamo, režim Slobodana Miloševića je 1986. godine prihvatio Memorandum Srpske akademije nauka kao platformu za preuređenje ondašnje Jugoslavije u proširenu ili "veliku Srbiju". Taj je režim 1989. godine silom pogazila ustavnu autonomiju Kosova i nad Albancima zaveo težak režim okupacije koji je trajao deset godina, do 1999. godine. Za nove zapadne granice Srbija je zaratila sa Hrvatskom i Bosnom pokrenuvši u taj rat tamošnje ekstremne Srbe koji su takođe htjeli živjeti u "velikoj Srbiji". Te je ratove izgubila, a Jugoslavije kao okvira u kojoj su živjeli svi Srbi, više nema.
Bilo je to poprilično davno, tvrdite da je i danas tako?
VLASI: Sve do danas srbijanski režim ima taj cilj i nastoji ga ostvariti mirnim putem, diplomatijom i političkim sredstvima kako je zloduhi otac nacije Dobrica Ćosić savjetovao poslije izgubljenih ratova. Zato je izmišljen novi slogan, "srpski svet". Hrvatska je riješila problem sa Srbijom.
Šta je sa Bosnom i Hercegovinom?
VLASI: Protiv Bosne i Hercegovine rat "mirnim putem" vodi Milorad Dodik sa svojim pristašama kojih nije malo. Ima ih i na hrvatskoj strani još od Karađorđeva.
Međunacionalne i političke tenzije posljednjih mjeseci podignute su i u Crnoj Gori. Koliko je ozbiljna situacija u ostalim zemljama regije?
VLASI: U Crnoj Gori, za "srpski svet" se bore snage velikosrpskog kleronacionalizma koje, uz podršku Crkve Srbije uporno rade za poništenje nezavisnosti Crne Gore i pretakanje ove države u proširenu Srbiju. Odnosno oni Crnu Goru vide kao svoj stari san o izlasku na more, takođe „mirnim putem“. Makedonija je na čekanju. Srbija je može lako pridobiti za saveznicu okrečući Makedonce protiv Albanaca. Nju smatraju lakim zalogajem, nekom vrstom deserta koji dolazi na kraju.
Da li je onda "glavno jelo" Kosovo?
VLASI: Kosovo je konačno slobodno od Srbije kao nezavisna država pod zaštitom NATO i zemalja zapadne demokratije prije svega od SAD. Ali, svaki režim u Srbiji svoju javnost hrani pričom da je Kosovo ipak dio Srbije u njihovom Ustavu i da će se ono jednoga dana "mirnim putem" vratiti tu gdje je Milošević bio silom smjestio. Pusti snovi!
Šta uraditi, žargonski govoreći, da Srbija "ne pojede" susjede?
VLASI: Zato moramo svi biti budni i surađivati u odbrani od izazova i opasnosti koje nam dolaze od "srpskog sveta". Jer, vojne parade nisu odbrana Srbije već prijetnja susjedima.
Koliki je stvarni ruski utjecaj na odnose u našoj regiji?
VLASI: Ruski uticaj na odnose u regiji je očigledan. I to preko Srbije i "srpskog sveta" kao vjernog saveznika. A glavni cilj Moskve je potisnuti ili umanjiti uticaj Evropske unije i SAD u regiji.
Na koji način pobjeći iz "zagrljaja" Moskve?
VLASI: Brže uključenje Bosne, Crne Gore, Kosova i Makedonije u Evropsku uniju je od životnog interesa za sve nas.
Hoće li Srbija u Evropsku uniju?
VLASI: Srbija samo glumi da hoće u EU, jer ona zna da je članstvo u EU nespojivo sa bratskim zagrljajem Rusije. Naravno, stalo joj je do pristupnih EU fondova koje izdašno koristi, jer joj to ponekad naivna EU omogućava.
Koliko su zaista zemlje Zapadnog Balkana daleko od članstva u EU?
VLASI: Albanija i Crna Gora su dobro uznapredovale ka članstvu u EU. Makedonija i Kosovo će pričekati. Ali najteže je Bosni, jer dok god u srpskom korpusu budu politički uticajni pojedinci kao Dodik, put Bosne ka EU je nemoguć. Jer taj projektovani "srpski svet" neće u EU. Međutim, zbog strateškog položaja Bosne i strateškog interesa EU, ona treba Bosnu u svoje redove primiti prečicom, preko reda. Trebalo je da to uradi mnogo ranije. Kao svojevremeno Rumuniju i Bugarsku. A u njenom okrilju Bosna će dostići standarde primjerene članstvu u EU bez ometanja onih koji bi u Rusiju ako se može.
Ne mislite da je došao politički kraj za Dodika?
VLASI: Dodiku je došao formalni institucionalni kraj. Ali u Banja Luci ima još uvijek više Dodika negoli onih normalnih političara koji vide Bosnu kao zajedničku, normalnu, demokratsku državu ravnopravnih građana i naroda, sa dva entiteta.
Ima li uopće rješenja za situaciju u Bosni i Hercegovini?
VLASI: Političke snage i građani koji Bosnu drže svojom jedinom državom, moraju podržati one u srpskom korpusu kojima je takođe stalo do Bosne. Jer Bosna, niti je dio nje i nikada neće biti dio Srbije. Bosna pripada Bosancima po državljanstvu, po pripadnosti državi Bosni i Hercegovini. To nipošto ne negira etničku ni vjersku pripadnost. Bošnjaci, Srbi, Hrvati, ali i drugi, koji su to ili nisu, prije svega su Bosanci po državljanstvu koje imaju, kao i u svim evropskim državama.
Hoće li Kosovo i Srbija u doglednom periodu postići sporazum o uzajamnom priznanju?
VLASI: Formalnog sporazuma o uzajamnom priznanju još neće biti. Postojimo i bez toga.
Očekujete da će se situacija između Beograda i Prištine napokon nekada normalizirati?
VLASI: Ali Srbija i svaki režim tamo zna da je Kosovo od 1999. slobodno, a od 2008. godine nezavisna i suverena država. Ne znamo kako će se stvari u pogledu međusobnih odnosa dalje odvijati. No, siguran sam, Kosovo u Srbiji više nikad neće biti.
Ali u Srbiji ne misle tako?
VLASI: Važno je da to i u Srbiji znaju, kao što znaju da u tom pogledu niko, nijedna njena vlast ništa promijeniti ne može. Iako oni kao papagaji ponavljaju da je Kosovo Srbija, oni najbolje znaju da to nije.
Razgovarao: Bakir Tiro
(Vijesti.ba)