Izrael pod sve većom međunarodnom izolacijom

Međunarodne osude su se pojačale otkako je Izrael najavio kopnenu ofanzivu na Gazu i izveo nezapamćen napad na vođstvo Hamasa na teritoriji Katara.

Takođe, nezavisna istraga Ujedinjenih nacija je prošle sedmice prvi put zaključila da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi — nalaz koji su potvrdili i drugi eksperti za genocid i organizacije za ljudska prava, ali koji je izraelska vlada odbacila.

Israel’s escalating assault on Gaza has killed over 66,000, pushed hospitals to the brink, and left displaced Palestinians in crisis, while Hamas says no US ceasefire plan has been received pic.twitter.com/NWFO5acBP5

— TRT World (@trtworld) September 28, 2025

Prošle sedmice, Evropska unija — najveći trgovinski partner Izraela — predložila je sankcije koje bi djelimično suspendovale sporazum o slobodnoj trgovini s Izraelom, ukoliko to odobre članice EU. Nekoliko zapadnih država već je uvelo ciljanje sankcije protiv određenih izraelskih pojedinaca, ilegalnih naselja i organizacija koje podržavaju nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali.

Globalno negodovanje utiče na izraelsku ekonomiju i na druge načine.

U augustu, norveški državni investicioni fond — najveći na svijetu — objavio je da povlači dio svojih ulaganja iz Izraela zbog pogoršanja humanitarne krize u Gazi.

Izrael se takođe suočava s djelimičnim ili potpunim embargom na oružje iz Francuske, Italije, Holandije, Španije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja zbog svog ponašanja u Gazi.

Odgovor međunarodne zajednice bio je toliko oštar da ga je ranije ovog mjeseca i sam izraelski premijer Benjamin Netanyahu priznao, upozorivši da se Izrael suočava s "nekim oblikom izolacije" koja bi mogla potrajati godinama, dodajući da zemlja nema izbora osim da se osloni sama na sebe. Netanyahu je rekao da će Izrael morati dodatno razvijati vlastitu industriju oružja i prilagoditi svoju ekonomiju kako bi postala manje ovisna o vanjskoj trgovini. Kasnije je ublažio tu izjavu, rekavši da je govorio samo o odbrambenoj industriji.

Kako rat eskalira, Izrael trpi udarce i u zabavnoj i kulturnoj sferi.

Emiterske kuće u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Irsku, Holandiju i Španiju, najavile su da će bojkotovati popularno takmičenje za pjesmu Eurovizije ako Izrael bude dozvoljeno da učestvuje 2026. godine. Irska nacionalna televizija RTE izjavila je da bi učešće bilo “neprihvatljivo s obzirom na kontinuirani i strašni gubitak života u Gazi”.

Izraelski emiter KAN 11 odbacio je pozive za bojkot i poručio da će nastaviti s pripremama za izbor izraelskog predstavnika za 2026. godinu, ističući da muzičko takmičenje ne bi trebalo biti politizirano. Evropska radiodifuzna unija, organizator Eurovizije, rekla je da će zemlje članice glasati u novembru o tome koje će države moći učestvovati naredne godine. Izrael učestvuje na Euroviziji od 1973.

 

 

 

View this post on Instagram

A post shared by Israelism (@israelismfilm)

U oblasti umjetnosti, muzički festival u Gentu, Belgija, nedavno je otkazao koncert Minhenske filharmonije koja je trebala nastupiti s izraelskim dirigentom Lahavom Shanijem. Festival je saopštio da “Shani jeste više puta govorio u korist mira i pomirenja, ali... nismo u mogućnosti da pružimo dovoljnu jasnoću o njegovom stavu prema genocidnom režimu u Tel Avivu.”

Izraelska vlada i dalje tvrdi da vodi rat u Gazi u samoodbrani i u skladu s međunarodnim pravom, odlučno odbacujući sve optužbe za genocid.

Hollywood i sport: otpor se širi

U Hollywoodu, hiljade filmskih stvaralaca, glumaca i radnika u filmskoj industriji potpisalo je izjavu kojom obećavaju da neće sarađivati s izraelskim filmskim institucijama “koje su upletene u genocid i apartheid protiv palestinskog naroda”. Među potpisnicima su Olivia Colman, Emma Stone, Andrew Garfield i Hannah Einbinder, koja je nedavno završila govor na dodjeli Emmy nagrada riječima “Sloboda Palestini”.

Ni sport nije pošteđen. Završna etapa velike biciklističke trke otkazana je ranije ovog mjeseca nakon što su veliki propalestinski protesti ometali događaj, protestujući zbog učešća tima Israel–Premier Tech. Takođe u Španiji, organizatori šahovskog turnira saopštili su izraelskim takmičarima da ne mogu nastupati pod svojom nacionalnom zastavom, zbog čega su se povukli iz takmičenja, prenosi Reuters.

Demonstranti su blokirali cestu kako bi ometali 21. etapu biciklističke trke La Vuelta u Španiji 14. septembra 2025.

Izraelski mediji nedavno su izvještavali o bojaznima da bi Izrael mogao biti suspendovan iz evropskih fudbalskih takmičenja. U augustu, UEFA se našla na meti kritika nakon što je na terenu prije Superkupa istaknut transparent “Prestanite ubijati djecu, prestanite ubijati civile”, bez navođenja konkretne države. Izraelski ministar kulture i sporta Miki Zohar rekao je da on i drugi zvaničnici “intenzivno rade” iza kulisa “da blokiraju inicijativu za izbacivanje Izraela iz UEFA-e”.

Više fudbalera Premier lige, uključujući zvijezdu Liverpoola Mohameda Salaha, takođe su javno govorili protiv rata u Gazi i izrazili solidarnost s Palestincima.

"Južnoafrički trenutak" za Izrael?

Ekonomski i kulturni pritisci na Izrael izazvali su poređenja s međunarodnom kampanjom bojkota protiv Južne Afrike tokom doba aparthejda.

Od 1950-ih do 1990-ih, Južna Afrika bila je sve više izolovana: proizvodi su uklanjani iz prodavnica, kampanje su tražile povlačenje ulaganja, banke su napuštale tržište, a mnogi muzičari odbijali su da nastupaju u zemlji. Sportski bojkot doveo je do isključenja iz međunarodnih takmičenja, poput kriketa i ragbija.

“Simbolika ima veću moć nego goli brojevi,” rekao je Ilan Baruch, bivši izraelski ambasador u Južnoj Africi, koji je 2011. dao ostavku iz Ministarstva vanjskih poslova u znak protesta zbog napuštanja dvodržavnog rješenja.

“Eurovizija je vrlo popularna, a fudbalski turniri su jako, jako popularni. Ako se pomene bilo kakva veza između političkog pritiska na Izrael i kulture ili sporta, to ostavlja utisak – kao što je bio slučaj s Južnom Afrikom,” rekao je za CNN.

Baruch je danas predsjednik Policy Working Group – grupe izraelskih akademika, aktivista i bivših diplomata koji zagovaraju priznanje Palestine i dvodržavno rješenje.

Kaže da je potreban čvrstiji pritisak na Izrael, ističući da zemlja ne može imati “poseban status u trgovini s EU” dok istovremeno “narušava ljudska prava i budućnost Palestinaca.”

Razvoj u UN-u

Generalna skupština UN-a (UNGA) ove sedmice dodatno je izolovala Izrael.

Još nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Kanadu, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, službeno su priznale Palestinsku državu pred početak UNGA-e.

Nova analiza glasanja u UNGA-i između 2017. i 2025. godine, koju je sproveo Robert Satloff iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, pokazuje da neki od tradicionalnih saveznika Izraela “napuštaju savez”.

Broj država koje se uzdržavaju od glasanja o izraelsko-palestinskim rezolucijama — što se često tumači kao pasivna podrška Izraelu — opada.

“Jasno je da se tu radi i o simbolici. Neke zemlje koje glasaju protiv Izraela i dalje imaju važne, tihe odnose s njim,” rekao je Satloff za CNN. “Ali iz izraelske perspektive, zabrinjavajuće je što se dugogodišnji saveznici sve više udaljavaju.”

Delegates walk out in protest as Israeli PM Benjamin Netanyahu - who has an ICC arrest warrant against him for alleged war crimes in Gaza - arrived at the podium to address the #UNGA80 assembly. pic.twitter.com/1oXNP14wPk

— Al Jazeera English (@AJEnglish) September 26, 2025

Premijer Netanyahu govorio je u UN-u u New Yorku u petak.

Satloff kaže da je ključno pitanje može li se ta diplomatska izolacija Izraela popraviti.

Neke članice UN-a i prije ovog sukoba su pokazivale “duboko neprijateljstvo prema Izraelu”, dok druge reagiraju na konkretnu situaciju u Gazi i mogle bi promijeniti stav kada rat završi ili kada dođe nova izraelska vlada.

U međuvremenu, UN-ova komisija za istragu genocida u Gazi dodatno je skrenula pažnju na istragu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) o situaciji u Palestini. Komisija je preporučila da se optužbe za genocid uključe u predmet.

Izdavanje naloga za hapšenje premijera Netanyahua od strane ICC-a prošle godine već je ograničilo njegova putovanja. Njegov let za UN sastanak u New Yorku ove sedmice išao je zaobilaznim putem — izbjegavajući francuski i španski zračni prostor — kako bi izbjegao zemlje koje bi mogle izvršiti hapšenje na osnovu optužnice za ratne zločine.

Israeli PM Benjamin Netanyahu’s flight to the US avoided French and Spanish airspace, rerouting over the Strait of Gibraltar.

Israeli media report the move reflects strained ties with France’s Macron and Netanyahu’s fear of arrest under the ICC warrant if an emergency landing… pic.twitter.com/JRDDsdtn7D

— TRT World (@trtworld) September 25, 2025

Uprkos slabljenju podrške iz drugih zemalja, Sjedinjene Američke Države i dalje čvrsto stoje uz Izrael.

Govoreći ranije ovog mjeseca o izraelskom napadu na teritoriji Katara, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je: “Predsjednik je jasno rekao da mu se to nije svidjelo. No, naša veza s Izraelom će ostati snažna.”

(Vijesti.ba)