
Hanibala Gadafija su 2015. oteli militanti u Siriji, gdje je živio u izbjeglištvu sa suprugom i djecom nakon što mu je otac ubijen tokom ustanka koji je izbio u Libiji 2011. godine.
Libanske vlasti su ga iste godine pritvorile i optužile da skriva informacije o sudbini imama Muse al-Sadra, šiitskog muslimanskog vođe koji je nestao sa svojim pratiocima tokom posjete Libiji 1978. godine. Hanibal je tada imao samo dvije godine i nikada nije obavljao visoke funkcije u Libiji kao odrasla osoba.
Organizacije za ljudska prava osudile su okolnosti njegovog pritvora, nazivajući optužbe neutemeljenim. Hanibal je 2023. godine započeo štrajk glađu u znak protesta, a njegovo se zdravstveno stanje kasnije pogoršalo, što je zahtijevalo hospitalizaciju.
Prošlog mjeseca libansko pravosuđe je naložilo njegovo puštanje na slobodu i odredilo kauciju od 11 miliona dolara. Njegovi advokati su uložili žalbu, nakon čega je sud smanjio kauciju na oko 900.000 dolara. Ažurirana odluka također je uključivala ukidanje zabrane putovanja.
„Gadafijevo puštanje na slobodu uslijedilo je nakon što su njegovi advokati platili kauciju“, navela je državna novinska agencija. Vlada nacionalnog jedinstva (GNU) Abdula Hamida al-Dbeibea sa sjedištem u Tripoliju izrazila je zahvalnost libanskom predsjedniku i predsjedniku parlamenta za „saradnju koja je dovela do oslobađanja Hanibala Gadafija“.
Misteriozni nestanak muslimanskog svećenika Sadra prije skoro pola stoljeća izazvao je decenije optužbi između Libije i Libana. U svojoj izjavi, GNU je pozdravio „iskrene namjere koje je izrazilo libansko rukovodstvo da ponovo aktivira diplomatske odnose dviju zemalja i unaprijedi saradnju na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu“.
(Vijesti.ba / HINA)