Mali: Srbiji još 56,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan

Odobreno je za uplatu još 56,5 miliona eura od ukupnog iznosa od 112 miliona, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.

"Ove vijesti pokazuju našu posvećenost da ispunimo ciljeve iz Reformske agende, iako nam je napredak blago usporen zbog domaćih negativnih dešavanja. Ipak, uvjeren sam da ćemo sve to brzo nadoknaditi i vratiti se na put ubrzanog razvoja i daljnjih reformi. To je naš apsolutni prioritet i tome ostajemo posvećeni. Jasno smo trasirali svoj evropski put i na njemu ćemo ostati dok ne ispunimo sve reformske ciljeve", rekao je Mali.

Kako je pojasnio, od odobrenih 56,5 miliona eura, direktno u budžet Srbije biće uplaćeno 26,3 miliona eura, dok je 30,2 miliona eura namijenjeno projektima u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF – Western Balkans Investment Fund).

Sredstva Evropske komisije odnose se na reforme provedene u drugoj polovini 2024. godine, a od sedam koraka koliko je predvidjela Reformska agenda za taj period, Evropska komisija je procijenila da je Srbija ostvarila – implementaciju trećeg energetskog paketa, uvođenje 5G mreže i usklađivanje sa viznim režimom EU.

Ove reforme doprinose modernizaciji ekonomije, jačanju institucionalnih kapaciteta i poboljšanju poslovnog okruženja u Republici Srbiji.

"Reforme apsolutno ostaju naš prioritet, proveli smo već mnoge, sprovest ćemo i sve preostale. Srbija je prešla dug put u prethodnih 15 godina, dobili smo već mnogo priznanja svjetskih institucija za do sada ostvareni uspjeh, a uvijek su dobrodošle i kritike kada usporimo. Svaka podrška na tom putu je značajna", istakao je prvi potpredsjednik Vlade.

Republika Srbija je u skladu sa rokovima koje je postavila Evropska komisija, prvi zahtjev za plaćanje podnijela 14. marta 2025, dok je drugi zahtjev podnesen 15. jula 2025. godine. Ocjena ispunjenosti koraka iz drugog zahtjeva još uvijek je u toku.

Srbija je jučer podnijela i treći zahtjev za plaćanje Evropskoj komisiji čiji je ukupni iznos više od 95 miliona eura, a koji obuhvata osam dodatnih koraka, u skladu sa Reformskom agendom Republike Srbije.

Pravila plana dozvoljavaju maksimalno kašnjenje od dvije godine za primjenu mjera iz 2024. godine i godinu dana kašnjenja za reforme od 2025. do 2027. godine.

Da bi povukla opredijeljeni novac od ukupno milijardu i 588 miliona eura, Srbija će morati sprovesti 98 koraka navedenih u Reformskoj agendi u četiri ključne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, zelena i digitalna tranzicija, ljudski kapital i vladavina prava.

U 2026. predviđeno je 516 miliona eura, a u 2027. godini Srbija može računati na 529 miliona iz Plana rasta, navodi se u dokumentima u vezi Reformske agende Srbije.

Evropska komisija je krajem 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem jačanja procesa približavanja regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, kroz postepeno uključivanje u određene politike, programe i prednosti članstva u EU, već u pripremnoj fazi prije zvaničnog pristupanja. Plan ima za cilj da ubrza ekonomski rast i doprinese bržoj društveno-ekonomskoj konvergenciji regiona sa državama članicama EU.

(Vijesti.ba)