Cijeli svijet bi mogao ispaštati zbog Trumpovih carina: Šta planiraju veliki trgovci?

Globalno poslovanje omogućava velikim maloprodajnim kompanijama da minimiziraju uticaj viših carina u Sjedinjenim Državama, ali njihova strategija istovremeno brine centralne banke jer bi mogla podstaći inflaciju u drugim regijama, poput Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su se potrošačke cijene napokon počele stabilizirati.

Njemački Birkenstock i danski Pandora razmatraju mogućnost prenosa troškova američkih carina na sva tržišta. Finansijski direktor Birkenstocka izjavio je prošle sedmice da bi se globalnim povećanjem cijena u "donjem jednoznamenkastom rasponu" mogao u potpunosti kompenzirati efekat američkih carina.

Izvršni direktor Pandore, Alexander Lacik, rekao je da ovaj proizvođač nakita razmatra hoće li cijene povećati globalno ili će poskupljenje biti izraženije u SAD-u, koji je njihovo najveće tržište.

„Kompanije ozbiljno razmatraju kako da raspodijele troškove carina“, izjavio je Markus Goller iz njemačke konsultantske firme Simon Kucher, dodavši da bi neamerički proizvođači mogli blago povećati cijene u SAD-u, Evropi i drugim dijelovima svijeta.

Američki predsjednik Donald Trump uveo je opštu carinu od 10% na sav globalni uvoz i prijeti uvođenjem viših, tzv. „recipročnih“ carina trgovinskim partnerima. Kada je američki maloprodajni gigant Walmart najavio povećanje cijena zbog carina, Trump je putem društvenih mreža poručio toj kompaniji da „sama snosi trošak carina“.

Ako kompanije najave povećanje cijena i van američkog tržišta, mogle bi izbjeći slične kritike iz Bijele kuće.

„Ako su proizvodi koje uvozite u SAD sada podložni carinama, matematički je jasno da morate povećati cijene u SAD-u“, objasnio je Jean-Pierre Dubé, profesor marketinga na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Chicagu, dodajući da bi kompanije mogle uvesti povećanja cijena na svim tržištima kako bi se zaštitile od optužbi da to čine isključivo zbog carina.

Maloprodajne kompanije bi mogle povećati cijene određenih proizvoda ili uvesti poskupljenja na tržištima gdje su potrošači manje osjetljivi na cijene, kako bi subvencionirale tržišta na kojima bi poskupljenja značajnije uticala na prodaju, rekao je Jason Miller, profesor upravljanja lancima snabdijevanja na Univerzitetu u Michiganu.

„Možda kompanija koja posluje isključivo u SAD-u mora podići cijene za 12%. Ali globalna firma može cijene povećati za 8%, raspoređujući poskupljenja na više tržišta“, objasnio je profesor.

Ako se više multinacionalnih trgovaca odluči raspodijeliti troškove američkih carina na druga tržišta, inflacija bi mogla rasti i u zemljama poput Velike Britanije, koje su već postigle trgovinske sporazume s SAD-om kako bi ublažile posljedice carina.

Guverner Banke Engleske Andrew Bailey nedavno je upozorio na to da globalne kompanije sve češće određuju cijene univerzalno, bez obzira na različite carinske stope u zemljama, što, kako je rekao, treba „pažljivo pratiti“.

Inflacija u eurozoni konačno se približava ciljanoj stopi od 2%, koju postavlja Evropska centralna banka (ECB). Evropske maloprodajne firme koje su u martu učestvovale u anketi ECB-a izjavile su da je rast cijena u sektoru slab.

Samo nekoliko dana kasnije, 2. aprila, američki predsjednik najavio je novu carinsku politiku i dodatno povećao carine na kineski uvoz – do 145%. Nedavno su te carine smanjene na 30%, što je omogućilo nekim evropskim trgovcima da robu iz Kine nabavljaju po nižim cijenama jer su američki kupci otkazali narudžbe, a cijene pomorskog prevoza su također pale.

Martino Pessina, izvršni direktor modne kompanije Takko Fashion, koja posluje u 17 evropskih zemalja, izjavio je da su kineski dobavljači ponudili povoljnije cijene jer su narudžbe iz SAD-a znatno opale.

„Ne znamo hoće li doći do inflacije u SAD-u, niti hoće li se ta inflacija preliti u Evropu“, rekao je Pessina.

Dok pojedine kompanije razmatraju raspoređivanje troškova carina, druge potpuno odbacuju povećanja cijena izvan SAD-a.

„Nema razloga da povećavamo cijene izvan SAD-a zbog carina“, rekao je direktor Adidasa Bjorn Gulden krajem prošlog mjeseca, naglasivši da se svi razgovori unutar firme koji se tiču carina odnose isključivo na američko tržište.

Članica izvršnog odbora ECB-a, Isabel Schnabel, izjavila je da bi inflacija u eurozoni mogla privremeno pasti ispod ciljanih 2%, ali da bi carine kasnije mogle izazvati novi inflatorni pritisak. „Da bi nadoknadile povećane ulazne troškove, kompanije često povećavaju cijene i proizvoda na koje carine ne utiču direktno“, izjavila je Schnabel.

Iako svaka firma ima svoju politiku određivanja cijena, ekonomisti upozoravaju da bi neke mogle iskoristiti situaciju i povećati cijene više nego što je to realno opravdano, s ciljem povećanja profita – kao što su činile tokom pandemijske inflacije 2021–2022.

„Potrošačima će biti izuzetno teško procijeniti koji dio ukupne cijene proizvoda dolazi od carina, pa čak i kolika je carinska stopa koja se primjenjuje. Ta informacijska neravnoteža stvara idealne uslove za zloupotrebu – baš kao i tokom pandemije“, upozorio je Hal Singer, profesor ekonomije sa Univerziteta Utah.

Očekivanja američkih potrošača o inflaciji u narednih 12 mjeseci porasla su u aprilu na 6,7% – najviši nivo od 1981. godine. U eurozoni također raste očekivanje inflacije među potrošačima.

„Kada ljudi očekuju inflaciju, to firmama daje dodatni prostor za povećanje cijena“, zaključio je Miller.

(Vijesti.ba / HINA)