Ruske vlasti su na ratište u Ukrajini poslale najmanje 20.000 naturalizovanih građana koji se nisu prijavili za vojnu obavezu, izjavio je 20. maja Aleksandar Bastrikin, predsjednik ruskog Istražnog komiteta, prenosi državna agencija TASS.
Ova izjava dolazi u trenutku pojačanog pritiska na migrantsku populaciju u Rusiji, dok Kremlj pokušava nadoknaditi nedostatak vojnika na frontu.
„Već 20.000 'mladih' državljana Rusije, koji iz nekog razloga ne vole da žive u Uzbekistanu, Tadžikistanu i Kirgistanu, nalazi se na prvim linijama fronta“, rekao je Bastrikin na Međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu.
Dodao je da je naložio vojnim istražiteljima, policiji i Nacionalnoj gardi da redovno sprovode racije u kvartovima gdje žive migranti, s ciljem pronalaska onih koji izbjegavaju vojnu registraciju. Bastrikin je ranije tvrdio da mnogi strani državljani „polako napuštaju Rusiju“ kako bi izbjegli novačenje, a prisilno slanje naturalizovanih građana na front opisao je kao „trik“ kojim se ispunjavaju ustavne obaveze, a istovremeno vrši pritisak na migrante.
Prema zapadnim obavještajnim izvorima koje prenosi Wall Street Journal, Rusija mjesečno pokušava novačiti između 30.000 i 40.000 vojnika.
Nakon što je djelimična mobilizacija 2022. godine izazvala veliki talas nezadovoljstva i bijeg više od 261.000 ljudi iz zemlje, Kremlj izbjegava ponovno uvođenje masovne obavezne vojne službe. Umjesto toga, sprovodi intenzivne kampanje za novačenje i nudi finansijske podsticaje.
Dana 31. marta predsjednik Vladimir Putin potpisao je naredbu o proljetnoj mobilizaciji 160.000 muškaraca, što predstavlja najveći mobilizacioni poziv u posljednjih 14 godina. Iako regruti službeno ne bi smjeli biti poslani u borbene zone, organizacije za ljudska prava i porodice vojnika izvještavaju da se mnogi prisiljavaju da potpišu ugovore koji ih vode pravo na ukrajinski front.
U ljeto 2024. godine ruski parlament usvojio je zakon koji vlastima omogućava da oduzmu državljanstvo naturalizovanim osobama koje se ne prijave za vojnu obavezu.
(Vijesti.ba)