
Lévy, koji je osuđen u odsustvu, našao se usred slučaja koji je postao simbol zaoštravanja politike u Tunisu, prenio je Figaro.
Presuda je donesena 27. novembra iza zatvorenih vrata, a stranim posmatračima nije bio dozvoljen pristup.
Ova presuda predstavlja nastavak slučaja protiv oko 40 opozicionih predstavnika i javnih ličnosti u Tunisu, navodi pariski list.
Istraga datira iz 2023. kada su vlasti protumačile ručak u predgrađu Tunisa koji je okupio opozicione ličnosti kao početak koordinisane kampanje destabilizacije.
Nakon toga uslijedila je serija hapšenja i suđenja održanih 2024. i 2025. pod kontroverznim uslovima, navodi Figaro.
Organizacija Amnesty International je suđenja opisala kao nepravedna, dok je Human Rights Watch osudio proceduru koja, kako su naveli iz te NVO, nije poštovala garancije nezavisnog suđenja.
Učešće Lévyja u ovom slučaju je marginalno, a detalji optužbe protiv njega su veoma nejasni, navodi Figaro. On je optužen da je doprinio, preko svojih navodnih veza sa izvjesnim ličnostima iz Tunisa i inostranstva, kovanju zavjere protiv unutrašnje bezbjednosti te zemlje.
Tuniske vlasti nisu, međutim, objavile bilo kakve materijalne dokaze, a takođe nema direktnih veza između njega i glavnooptuženih, dodaje Figaro.
Lévy tvrdi da je optužen na osnovu mase nepovezanih elemenata i neosnovanih pretpostavki, dodajući da u Tunisu nije bio 10 godina.
On je takođe naveo da ne poznaje većinu ljudi navedenih u optužnici.
Kako je Lévy opisao, u presudi protiv njega udružili su se "Staljin, Kafka i Orwell".
On je istovremeno ukazao da su ostali optuženi mahom politički oponenti i aktivisti za ljudska prava koji su osuđeni na kazne od dvije do 45 godina zatvora.
(Vijesti.ba)