
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, naglašava prvi član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, 10. decembra 1948. godine, proglašavanjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima po prvi put u historiji čovječanstva svim ljudima je priznato pravo na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Priznavanje sveobuhvatnog seta građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda čovjeka, ostvareno kroz Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, označava prekretnicu u savremenoj historiji.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar kao Dan ljudskih prava kako bi se usmjerila pažnja "naroda svijeta" na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnijih postignuća Ujedinjenih nacija koje, kao dokument, predstavlja osnovnu filozofiju svih kasnijih pravno-obavezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine.
Dan ljudskih prava se obilježava kao simbol vjere i nade u pravedno društvo jednakih i ravnopravnih ljudi. Međutim, ipak se u praksi ne događa tako često da se neki akt i njegov sadržaj, kao što je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, toliko široko slavi i hvali, da se toliko mnogo ljudi, institucija i naroda na njega poziva, a da se istovremeno tako malo čita i još manje razumije.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja