
Poseban fokus bit će na Srbiji, kojoj se poručuje da tempo približavanja EU zavisi od napretka u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom.
Na sastanku bi trebalo da budu usvojeni zaključci pripremljeni na osnovu godišnjeg izvještaja Evropske komisije, u kojem je ocijenjen napredak svake od zemalja kandidata. Ti zaključci će potom zvanično biti potvrđeni na Samitu EU 18. i 19. decembra.
U nacrtu dokumenta, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, zemlje kandidati se pozivaju da iskoriste priliku i preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzale put ka EU. Napominje se da proces proširenja mora biti vođen u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, uspostavljenim principima i metodologijom, a napredak zemalja kandidata ocjenjivaće se prema zaslugama.
Savjet očekuje da sve zemlje kandidati u potpunosti usklade svoju politiku sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere.
Od Srbije se očekuje da ubrza reforme u oblasti vladavine prava i dosljedno primijeni zakone o medijima i jedinstvenom biračkom spisku. Evropska komisija je ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje pregovaračkog klastera 3 o konkurenciji i inkluzivnom rastu, ali Savjet EU će se konačno vratiti ovoj temi u zavisnosti od daljeg napretka Srbije, posebno u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa sa Prištinom.
U nacrtu dokumenta EU poziva na ublažavanje tenzija i smanjenje duboke polarizacije u srpskom društvu. EU izražava žaljenje zbog nazadovanja u oblasti slobode izražavanja i medija, te poziva na konkretne i opipljive reforme u vladavini prava. Od Beograda i Prištine se očekuje potpuna primjena Sporazuma o putu ka normalizaciji i aneksa o implementaciji iz Ohrida iz 2023. godine.
Savjet izražava zabrinutost zbog ubrzanog izdavanja srpskih pasoša ruskim državljanima, ocjenjujući da to predstavlja potencijalnu bezbjednosnu prijetnju za EU. Ipak, EU pozdravlja činjenicu da evropska integracija ostaje strateški interes Srbije, ali od Beograda očekuje da to pokaže kroz konkretna djela i primjenu reformi.
Savjet posebno naglašava da sloboda okupljanja treba biti zaštićena, da se osigura sigurnost novinara i da se nasilje ili prekomjerna upotreba sile tokom protesta istraže temeljno i nepristrasno. Srbija je pozvana da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju kroz inkluzivni dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo.
U dokumentu se izražava žaljenje zbog nazadovanja u slobodi medija i naglašava značaj zaštite svih temeljnih prava, uključujući prava manjina. Iako EU pozdravlja usvajanje medijskih zakona, ističe važnost njihove potpune primjene, uključujući brzu finalizaciju imenovanja članova Savjeta REM-a. Od vlasti se očekuje aktivno djelovanje protiv dezinformacija i spoljnih manipulacija, kao i stvaranje podsticajnog okruženja za civilno društvo, medije i akademske slobode.
Savjet EU ocjenjuje da u pravosuđu nije zabilježen značajan napredak, dok je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ostvaren ograničen napredak. Beograd je pozvan da ubrza reforme i postigne konkretne rezultate u vladavini prava, posebno u poglavljima 23 i 24.
Savjet pozdravlja dopune zakona o Jedinstvenom biračkom spisku i naglašava važnost pravilne primjene, uključujući reviziju biračkog spiska. Srbija se snažno ohrabruje da implementira preostale preporuke ODIHR-a i Savjeta Evrope o izbornom procesu.
Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, Savjet EU naglašava da napredak u evropskim integracijama zavisi od pune primjene svih obaveza iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i pratećih aneksa, bez odlaganja i preduslova. Savjet podsjeća da je unutrašnja politička situacija u Srbiji i na Kosovu predstavljala izazov za dijalog i izražava žaljenje što neki dogovori nisu u potpunosti implementirani.
Srbija se poziva da prizna dokumente i simbole u skladu sa sporazumom iz 2023. godine i da se uzdrži od protivljenja članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Status institucija koje podržava Srbija, uključujući školstvo i zdravstvo, treba biti riješen koordinisano i transparentno. Zaključci naglašavaju potrebu reintegracije Srba u prištinske institucije, uključujući sudstvo i policiju.
Savjet izražava duboku zabrinutost jer Srbija nije ispunila očekivanja u vezi sa odgovornošću za napad na kosovsku policiju u Banjskoj u septembru 2023. godine i naglašava potrebu za temeljnom reakcijom i poštovanjem procedura u pravosudnom dijalogu.
(Vijesti.ba)