
Ovaj, uglavnom simboličan potez dolazi u trenutku rastućih diplomatskih tenzija između dvije zemlje i ponovo otvara bolno pitanje kolonijalne prošlosti Alžira, prenosi HINA.
Zastupnici su tokom sjednice stajali u sali, noseći šalove u bojama nacionalne zastave, skandirajući „Živio Alžir“ i aplaudirajući usvajanju zakona kojim se Francuska proglašava pravno odgovornom za svoju kolonijalnu vladavinu i njene posljedice.
Zakon francusku kolonizaciju definiše kao „državni zločin“ i navodi niz zločina, uključujući nuklearne testove, masovna ubistva, fizičko i psihičko mučenje te sistematsku pljačku prirodnih resursa. U dokumentu se ističe da je „puna i pravedna naknada za svu materijalnu i moralnu štetu neotuđivo pravo alžirske države i naroda“.
Predsjednik parlamenta Brahim Boughali izjavio je da zakon šalje jasnu poruku da se alžirsko nacionalno pamćenje ne može izbrisati niti biti predmet pregovora.
Francuska je vladala Alžirom od 1830. do 1962. godine, a to razdoblje obilježili su masovni zločini i deportacije, kulminirajući krvavim ratom za nezavisnost od 1954. do 1962. Alžir navodi da je u tom ratu poginulo 1,5 miliona ljudi, dok francuski historičari govore o oko 500.000 žrtava, većinom Alžiraca.
Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije kolonizaciju Alžira nazvao „zločinom protiv čovječnosti“, nikada se nije formalno izvinio. Francusko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentarisati odluku alžirskog parlamenta.
Historičar Hosni Kitouni s Univerziteta Exeter istakao je da zakon nema međunarodnu pravnu snagu, ali da njegov politički i simbolički značaj predstavlja jasan raskid s Francuskom kada je riječ o pitanju historijskog sjećanja.
(Vijesti.ba)