
Nakon dijaloga s komesarkom za proširenje Martom Kos zakazanog za utorak, članovi odbora će dan kasnije razgovarati o detaljima nacrta izvještaja o Ukrajini, Moldaviji, Srbiji, Kosovu i našoj zemlji.
U nacrtu izvještaja o Kosovu navodi se da je 2025. godina bila "izgubljena", prije svega zbog učestalih izbora i neuspjelih pokušaja formiranja institucija vlasti. Takva politička nestabilnost dovela je do zastoja u reformama, ali i do gubitka dijela sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Kao ključni izazovi istaknuti su reforme u pravosuđu, sloboda medija, efikasnost javne uprave i digitalizacija, ali i stagnacija dijaloga između Priština i Beograd.
"Dijalog između Prištine i Beograda, koji je pokrenut kako bi se pronašao kompromis prihvatljiv za obje strane, nažalost nije dao očekivane rezultate. Tokom 2025. godine bio je praktično zaustavljen, dijelom i zbog činjenice da Kosovo nije imalo vladu sa punim mandatom i autoritetom. U ovom obliku pregovori nemaju izgleda za uspjeh, zbog čega Evropska komisija, Evropski parlament i države članice moraju učiniti sve da se dijalog nastavi s obnovljenom energijom", navodi se u nacrtu izvještaja koji potpisuje europarlamentarac Riho Teras.
Nacrti izvještaja o Srbiji i Bosni i Hercegovini još nisu objavljeni. Poznato je, međutim, da će u tekstu o Srbiji, koji priprema izvjestilac Tonino Picula, biti uključen i izvještaj ad hoc misije Evropskog parlamenta za utvrđivanje činjenica, koja je krajem januara boravila u Srbiji.
Sa druge strane, pretpostavlja se i kakav bi izvještaj mogao biti za Bosnu i Hercegovinu, odnosno da bi ponovo mogao biti konstatovan zastoj na putu EU integracija, zbog neusvajanja zakona na kojima instistiraju iz Brisela.
Ostaje da se vidi da li će Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta etiketirati krivce, odnosno da li će za blokadu institucija Bosne i Hercegovine detektovati stvarne krivce, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) BiH Dragana Čovića?!
(Vijesti.ba)