Logor Batković otvoren je 1. aprila 1992. godine, a zatvoren početkom 1996. godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čime je postao i jedan od najduže aktivnih logora u zemlji.
Bivši logoraši iz Janje, Bijeljine i drugih krajeva BiH, podsjećajući da vrijeme ne briše ono što su preživjeli. Prema podacima Saveza logoraša, kroz ovaj logor prošlo je više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata, dok je između 70 i 80 osoba ubijeno.
Predsjednik Udruženja logoraša Janja i Bijeljina Mehmed Đezić istakao je da je Batković bio prvi otvoreni i posljednji zatvoreni logor u BiH, te jedno od mjesta sistematskog zlostavljanja civila.
Logoraši su bili izloženi prisilnom radu, vođeni na kopanje rovova, korišteni su kao živi štitovi, ali i odvođeni na ratišta, uključujući i područje Sarajeva, gdje su pojedini izgubili živote.
Iz Savez logoraša Bosne i Hercegovine podsjećaju da je u BiH identificirano najmanje 657 logora i mjesta zatočenja, uz napomenu da taj broj vjerovatno nije konačan.
Svoja sjećanja dijele i bivši logoraši, među njima Nedim Trebinčević, koji je kao devetnaestogodišnjak prošao kroz Batković, svjedočeći o nehumanim uslovima, gladi, hladnoći i strahu koji su obilježili svakodnevicu zatočenih.
Za zločine počinjene u ovom logoru nisu odgovarali politički i vojni vrh tadašnje Republike Srpske. Pred Okružnim sudom u Bijeljini vođen je postupak protiv trojice čuvara, ali odgovornost onih koji su organizovali i upravljali logorom nikada nije utvrđena.
U nedjelju, 12. aprila preživjeli logoraši će posjetiti hangare logora Batković, a istog dana u Janji će prisustvovati obilježavanju 33. godišnjice podizanja spomen obilježja u dvorištu Atik džamije.
(Vijesti.ba / FENA)