
Do prijetnje je došlo nakon što je premijer Benjamin Netanyahu navodno najavio mogućnost odgode spornog zakona o vojnoj obvezi do općih izbora.
Pritisak na Netanyahuovu vladu
Redovni parlamentarni izbori u Izraelu trebali bi se održati nakon listopada, kada istječe mandat sadašnjeg saziva Knesseta. Degel HaTorah i Agudat Yisrael čine ultraortodoksni savez Ujedinjeno židovstvo Tore, ključnog partnera u Netanyahuovoj desnoj koalicijskoj vladi.
Savez ima sedam zastupnika, a podršku traži i od srodne stranke Shas koja drži 11 mjesta u parlamentu sa 120 članova. Ipak, čak i ako savez napusti vladajuću većinu, vlada bi i dalje imala podršku 68 zastupnika, što znači da njezin opstanak ne bi bio nužno ugrožen.
Ovo nije prvi put da stranka prijeti rušenjem vlade zbog istog pitanja; iz koalicije se povukla prošlog jula i od tada bojkotuje glasanje o nekoliko vladinih zakonskih prijedloga.
Pozadina sukoba
Neimenovani promatrači koje citira KAN smatraju da Netanyahu nema velikog interesa za guranje zakona zbog njegove političke osjetljivosti i mogućeg negativnog utjecaja na popularnost njegove stranke Likud uoči izbora.
Sukob oko novačenja eskalirao je nakon odluke Vrhovnog suda Izraela od 25. juna 2024., kojom je naloženo novačenje ultraortodoksnih muškaraca i ukinuta državna potpora vjerskim školama čiji studenti odbijaju vojnu službu.
Utjecajni rabini, čije se odluke smatraju obvezujućim vjerskim smjernicama, pozvali su sljedbenike da odbiju novačenje, pa čak i da "poderu" pozive. Haredski Jevreji čine oko 13 posto izraelskog stanovništva, koje broji otprilike 10 miliona.
Mnogi se protive služenju vojske s obrazloženjem da živote posvećuju proučavanju Tore te tvrde da bi integracija u sekularno društvo ugrozila njihov vjerski identitet i način života. Desetljećima su pripadnici zajednice novačenje u 18. godini izbjegavali uzastopnim odgodama zbog vjerskog studija, sve dok ne bi navršili 26 godina, dob za potpuno izuzeće.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja