Macron ide na Grenland, prvi put nakon Trumpovih spornih izjava

Macron putuje na poziv grenlandskog premijera Jensa-Frederika Nielsena i danske premijerke Mette Frederiksen, koja će također doputovati na najveće svjetsko ostrvo, navodi agencija France Presse.

Macron će tako postati prvi strani lider koji posjećuje Grenland nakon izjava Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju tog teritorija. Francuski predsjednik će potom otputovati na samit G7 u Kanadi – zemlji za koju je republikanski predsjednik SAD-a izjavio da bi trebala postati 51. američka savezna država.

Macron, Nielsen i Frederiksen razgovarat će o "sigurnosti sjevernog Atlantika i Arktika, kao i o pitanjima klimatskih promjena, energetske tranzicije i sigurnosti snabdijevanja kritičnim sirovinama", navodi se u saopćenju Jelisejskog dvora.

Cilj posjete je "jačanje saradnje" s Grenlandom na tim poljima i "doprinos jačanju evropskog suvereniteta", ističe se u saopćenju.

Danska premijerka izjavila je da je ova posjeta "još jedan konkretan dokaz evropskog jedinstva" u vrijeme "složene međunarodne političke situacije" za njenu zemlju.

Trump od povratka u Bijelu kuću u januaru ponavlja da SAD želi preuzeti Grenland, te nije isključio mogućnost da bi se to moglo dogoditi i silom. "Treba nam", rekao je republikanac o tom teritoriju bogatom sirovinama i smještenom na geopolitički značajnoj lokaciji.

Trumpov potpredsjednik JD Vance 28. marta posjetio je američku vojnu bazu u Pituffiku, na sjeverozapadu ostrva, a taj posjet protumačen je kao provokacija.

Vance je bio primoran otkazati planirani posjet ostatku Grenlanda zbog negodovanja tamošnjih i danskih vlasti.

Američki potpredsjednik optužio je Dansku da "nije učinila dovoljno za stanovnike Grenlanda", da nije dovoljno ulagano u lokalnu ekonomiju, niti u sigurnost ostrva.

Kopenhagen je odgovorio SAD-u da "Grenland nije na prodaju" i da se ne može "jednostavno anektirati teritorij druge zemlje".

Iako su najveće političke stranke na Grenlandu sklone ideji nezavisnosti od Danske, nijedna ne želi da teritorij postane dio SAD-a. To potvrđuje i anketa provedena u januaru među 57.000 stanovnika Grenlanda, u kojoj je većina izrazila protivljenje američkom državljanstvu.

Danska je, kao odgovor na američke prijetnje, najavila ulaganje dvije milijarde eura u jačanje sigurnosti na Arktiku.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot također je najavio mogućnost slanja evropskih snaga radi osiguranja sigurnosti tog područja.

Grenland je važan za SAD jer se nalazi na najkraćoj putanji ruskih projektila, navodi France Presse. Značaj ovog ostrva dodatno raste s topljenjem ledenjaka uzrokovanim klimatskim promjenama, što otvara nove pomorske rute za globalnu trgovinu.

(Vijesti.ba / HINA)