
U okviru tih planova, Evropska komisija radi na „odlučnijoj i efikasnijoj politici trgovinske zaštite“. Jedna od opcija je pokretanje novih zaštitnih istraga u sektorima gdje uvoz ugrožava domaću proizvodnju, što bi moglo dovesti do uvođenja carina ili kvota. EU je takve mjere ranije već primijenila u industriji čelika i ferolegura.
Razmatra se i mehanizam za suzbijanje prekomjernih kapaciteta, kojim bi se reagovalo na situacije u kojima kompanije uz državne subvencije proizvode velike količine robe i time narušavaju tržišnu konkurenciju. Međutim, takav instrument bi mogao biti sporan u okviru pravila Svjetske trgovinske organizacije.
O prijedlozima će se prvo razgovarati na internim sastancima Komisije, a zatim i na samitima EU u junu, gdje će se raspravljati i o kineskim ograničenjima izvoza ključnih sirovina važnih za industriju, poput baterija i obnovljivih izvora energije.
U Briselu raste zabrinutost zbog industrijskog pada u Evropi i sve većeg trgovinskog deficita s Kinom, koji je dostigao oko 359 milijardi eura u 2025. godini. Posebno su pogođeni sektori automobilske industrije, hemije i proizvodnje.
Iako neke članice EU strahuju od pogoršanja odnosa s Kinom, sve je veći pritisak da se uvedu strožije mjere, dok se istovremeno radi na smanjenju zavisnosti od kineskih tehnologija i ulaganja.
Peking je već zaprijetio mogućim mjerama odmazde, ali u EU smatraju da su jače trgovinske ovlasti potrebne kako bi se zaštitilo jedinstveno tržište i evropska industrija.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja