EU u strahu od dosad neviđenog vala izbjeglica: Ako ih samo 10 posto odluči otići...

- S populacijom od oko 90 miliona čak i djelomična destabilizacija mogla bi utjecati na izbjegličke valove neviđenih razmjera, ističe se u izvještaju agencije Evropske unije za azil, koje je sastavljeno prošli vikend, prije izbijanja rata.

- Raseljavanje čak i samo 10 posto iranskog stanovništva bilo bi takvo da bi se moglo mjeriti s najvećim izbjegličkim valovima posljednjih desetljeća, pišu autori u ovom dokumentu, pripremljenom prije američko-izraelskih napada, prenosi Hina.

Na zahtjev AFP-a za ažuriranjem procjene nakon izbijanja rata, agencija je saopćila da je ‘situacija i dalje vrlo nestabilna i da bi bilo neodgovorno davati hipotetske izjave‘.

2025. azil tražilo 8000 Iranaca

Broj zahtjeva za azilom koje su podnijeli Iranci u Evropi trenutno je prilično nizak. Tokom 2025. bilo ih je 8000, daleko manje od zahtjeva koje su podnijeli Afganistanci (117.000) ili Venezuelci (91.000). Napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran dosad nisu potaknuli masovno iseljavanje.

No ‘razmjeri potencijalnog rizika su znatni‘, smatra agencija EU-a za azil, pogotovo s obzirom na to da je Iran jedna od zemalja u kojoj živi jedna od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu, što je situacija koja bi vjerojatno mogla izazvati pravu kaskadu raseljavanja.

Autori izvještaja napominju da je scenarij o velikom valu iranskih izbjeglica zasad spekulativan. To znači da bi prognanici prolazili kroz Tursku, a zatim nastavljali dalje prema Evropi.

- Sve je ovo vrlo nestabilno, rekao je evropski stručnjak za imigraciju, želeći ostati anoniman s obzirom na osjetljivost teme. No to je već predmet rasprava među liderima.

Pad broja zahtjeva nakon pada al-Asada

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju navečer je naglasila da je o tom pitanju razgovarala s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

- Nažalost, znamo da općenito kada izbiju sukobi u određenim regijama to pokrene migracijske valove, pojasnila je u utorak Evropska komisija, iako tvrde da zasad nema razloga da se vjeruje kako će trenutna situacija prouzročiti masovan egzodus izbjeglica.

To će pitanje biti na dnevnom redu rasprava 27 ministara unutrašnjih poslova EU-a, koji se sastaju u četvrtak u Briselu.

Tokom 2025. zemlje EU-a i njihovi susjedi (Norveška i Švicarska) primili su otprilike 822.000 zahtjeva za azilom, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad slijedi smanjenje od 11 posto u 2024. godini.

Pad zabilježen u 2025. godini uvelike se može objasniti smanjenjem broja zahtjeva koje su podnijeli Sirijci, nakon svrgavanja s vlasti Bašara al-Asada krajem 2024.

Broj tražitelja azila nikada više nije dostigao nivo iz 2015. godine, kada su stotine hiljada sirijskih izbjeglica, bježeći pred ratom, stigle u Evropu.


(Vijesti.ba)